Mnogi vrtlari gledaju na kompostnu hrpu kao na neugodnu potrebu, gdje odlažu otpad u nadi da će se nekako pretvoriti u gnojivo.
Ali postoji jaz između samo trule hrpe smeća i pravog “crnog zlata” koji se može prevladati razumijevanjem unutarnjeg funkcioniranja ovog procesa, izvještava dopisnik HERE NEWS.
Kompostiranje je magija kontrolirane transformacije u kojoj ste vi režiser, a glavni akteri su milijarde bakterija, gljivica i crva. Prvo pravilo uspjeha je ravnoteža “zelene” i “smeđe” komponente, odnosno dušika i ugljika.
OVDJE VIJESTI
Sočni ostaci hrane, pokošena trava i korov su “zelje” koje brzo zagrije hrpu. Suho lišće, slama, karton i sitne grane su “smeđe” koje daje strukturu i zrak.
Idealan omjer je otprilike 1:3, a kršenje tog omjera dovodi ili do spore, hladne razgradnje ili truljenja s odvratnim mirisom. Za pravi aerobni kompost kisik je ključan, stoga povremeno okretanje hrpe vilama nije hir, već obavezan ritual.
Time se razbijaju zbijeni slojevi, miješaju materijali i omogućuje ulazak zraka, bez kojeg korisne bakterije umiru, ustupajući mjesto anaerobnim bakterijama koje stvaraju smrad. Neki vrtlari zabadaju okomito perforirane cijevi ili samo staru metlu u hrpu radi prozračivanja.
Vlažnost je još jedan kritičan parametar, koji se provjerava jednostavnim testom: šaka komposta stisnuta u ruci trebala bi biti poput iscijeđene spužve koja ispušta samo nekoliko kapi vode. Tijekom suše hrpa se zalijeva, a tijekom dugotrajnih kiša prekriva se filmom ili komadom starog tepiha.
Ispravan temperaturni režim, kada je unutrašnjost hrpe stabilna na 50-70 stupnjeva, ne samo da ubrzava proces, već i ubija sjemenke korova i patogene. Tu dobro dolazi druga ili čak treća posuda za kompost.
Dok se u jednoj hrpi odvija aktivni “vrući” proces, u drugoj hrpi već sazrijeva gotov kompost, a trećoj tek počinjete dodavati svježi otpad. Ova transportna traka osigurava vam stalan protok vrijednog gnojiva.
Prirodni katalizatori pomažu ubrzati sazrijevanje: infuzija koprive, otopina kvasca ili gotovi mikrobiološki pripravci s učinkovitim mikroorganizmima. Gotov kompost ne miriše na trulež, već odiše aromom šumskog otpada; tamna je, mrvičasta i homogena.
Ovo nije samo prihrana, već lijek za tlo, njegov strukturni transformator i izvor dugotrajne plodnosti. Proces njenog nastanka uči strpljivosti, cikličnosti i dubokom poštovanju onih nevidljivih sila koje stvaraju glavno čudo – život u zemlji pod našim nogama.
Pročitajte također
- Kako natjerati biljke da same piju dok ste na odmoru
- Što se događa ako praznu gredicu zasijete gorušicom?
