Izraz “samo duboko udahni” često je neugodan kada je pod stresom jer se čini kao beskoristan flaster na otvorenoj rani.
Ali iza ovog savjeta krije se moćna fiziološka poluga koja vam omogućuje da ručno prebacite autonomni živčani sustav iz režima panike u način mirovanja, izvještava dopisnik HERE NEWS.
Glavna stvar je disati ne samo duboko, već pravilno. Pod stresom disanje postaje ubrzano i plitko, što remeti ravnotežu kisika i ugljičnog dioksida u krvi, povećavajući tjeskobu i napetost mišića.
Fotografija: Pixabay
Cilj je usporiti taj proces. Svjesno disanje dijafragme, u kojem se trbuh nježno širi dok udišete umjesto da se ramena podižu, šalje signal vagusnom živcu.
Ovaj živac je glavni dirigent parasimpatičkog sustava, odgovoran za odmor i probavu, naš interni prekidač za paniku. Jedna od najpoznatijih tehnika je disanje 4-7-8, koju je liječnik s Harvarda Andrew Weil nazvao “prirodnim sredstvom za smirenje”.
Shema je jednostavna: udahnite 4 brojanja, zadržite 7, polako izdišite na usta 8. Dug izdisaj je tu ključan – on refleksno smiruje otkucaje srca.
Prvi put možete osjetiti vrtoglavicu, ali nakon četiri do pet ciklusa tijelo će početi popuštati stisak. Druga učinkovita metoda je jednostavno usporiti ritam na obrazac “udahni za 5 – izdahni za 5” ili čak “udahni za 3 – izdahni za 7”.
Važno je da izdisaj bude duži od udisaja. Ovo nije magija, već fiziologija: ovaj omjer izravno povećava tonus parasimpatičkog sustava, našeg unutarnjeg “sustava inhibicije”.
Ova tehnika se koristi u prometnim gužvama ili prije teškog razgovora, a djeluje pouzdanije od internog uvjerljivog razgovora. Ali disanje nije samo hitna pomoć.Kronični stres stvara neispravan obrazac disanja, koji sam po sebi postaje pozadina za tjeskobu. Redovita, iako kratka, vježba je vježba za živčani sustav, poput teretane za mišiće.
Učite svoje tijelo da se brže oporavi. Nemojte čekati oluju da testirate svoj prsluk za spašavanje—naučite kako ga koristiti u mirnim vodama.
Disanje za smirivanje ne znači poricanje problema, već davanje dovoljno resursa vašem mozgu i tijelu da se s njim nose. Ovo je najosnovniji i uvijek dostupan čin samonjege.
Odmorite se, izdišite dulje nego što udišete i pustite da fiziologija umjesto vas odradi posao za koji uvjeravanje uma više nije u stanju.
Pročitajte također
- Zašto trebamo spavati kao mrtvi: što mozak radi dok smo neaktivni
- Što se događa ako slušate umor: suptilna umjetnost razlikovanja signala
